Lastavica

Targu žiju, grad velikog vajara

Putopisi — Autor lastavica @ 19:11



Vreme je da krenemo u Targu Žiju (Targu Jiu).


Čak smo imali svečanu pratnju žandarmerije, da bismo se lakše 
kretali gradom.



Targu Žiju (Targu Jiu, 110 000 stanovnika) je upravno središte
okruga Gorž (Gorj). Poznat je kao rodni grad modernističkog 
vajara Konstantina Brankušija. Svuda po gradu su njegova dela, 
pa se može reći da je Targu Žiju grad Brankušija kao što je 
Barcelona grad Gaudija. 
U parku gledamo poslednje delo Konstantina Brankušija iz 
1937, „Beskonačni stub“, deo UNESCO baštine, od fontalumita 
(kombinacija metala i betona). Zahvalnost je herojima iz I 
svetskog rata koji se nisu vratili. 



Konstantin Brankuši ili Konstantin Brankuzi (rum. Constantin 
Brâncuşi; Hobica,19. 2. 1876 – Pariz 16. 3.1957) je bio rumunski 
vajar koji je radio i stvarao u Francuskoj i Rumuniji. Jedan je od 
najuticajnijih vajara s početka XX veka. Smatra se da je u tradiciji 
modernizma razvio skulpturalnu apstrakciju i otvorio put za 
nadrealizam i minimalizam 60-ih godina. Negova djela se nalaze 
u muzejima širom sveta, počev od Francuske, SAD, Rumunije
i Austrije. Mnoštvo spomenika u gradu Targu Jiu, poznatih kao 
„Put heroja”, stavljeno je na popis mjesta svetske baštine u Evropi.


Ulazimo u lepi park sa Park sa delima vajara konstantina Brankušija,
kroz Kapiju poljubaca, sa znakom jedinstva muža i žene 
(opraštanje na odlasku u rat). 


U parku je Sto tišine, kao poslednji porodični ručak pre odlaska 
u rat, sa 12 stolica, kao 12 apostola. 

.
Obilazimo divan park pored reke Žiju sa delima vajara. 




Preko mosta prešli smo u ostrvski park, „Parc insulita“. 



Razgledanje skulptura 



Indragostiti (zaljubljeni)


Ovo je grad umetnosti.

Tismana

Putopisi — Autor lastavica @ 06:10



Nakon Herkulove banje, prelepim planinskim predelima vozili smo
se prema manastiru Tismana.


Ponegde smo viđali rode


Bližimo se kompleksu manastira Tismana.



Na ulazu u manastir je Muzej nacionalne banke, Muzeul Tezaurul 
BNR“, muzej bogatstva i zlata rumunske države. Tu su čuvane 
rumunske dragocenosti tokom II sv. rata. Rumunija ima mnogo 
rudnika zlata. Manastir je odabran da bude riznica, jer je renoviran
nakon požara, što je maskiralo prebacivanje zlata pod tajnom
šifrom „Neptun“. Kamionima su prevezene 192 tone zlata. 



Ulazimo u vlažnu podzemnu špilju. Sada se u muzeju nalaze 
makete, a originali su na sigurnom. 


Slikamo sanduke sa zlatnim polugama. 


Slikamo se sa čuvaricom blaga.


Obilazimo pravoslavni ženski manastir Tismana iz 14. veka, jedan od 
najlepših i najstarijih manastira u Rumuniji. Posvećen je Bogorodici. 




Gradio ga je monah Nikodim, ali isprva nije dekorisao unutrašnje zidove 
crkve, već ih je obojio oker bojom sa cvetnim i geometrijskim motivima. 
Prva višebojna freska je naslikana u 16.veku, 1564 godine. 
Sadašnje freske ostavljaju nas bez daha.






Powered by blog.rs