Lastavica

Beogradski krug kredom

Književnost — Autor lastavica @ 07:35



"Beogradski krug kredom" je drugi časopis Društva književnika 
Beograda. U njemu i časopisu "Beogradske balkanske vertikale" svi članovi 
DKB imaju šansu da se iskažu na adekvatan način. Kao krug
kredom, svako može da ostavi svoj trag u vremenu. Izlaženje 
prvog broja promovisali smo 15.5.2018.




Oglasio se i glavni i odgovorni urednik, Zoran Ilić.



U časopisu je predstavljena i poezija Anke Stanojčić,
zamenika urednika.



Prvo se predstavio Srđan Simeunović Sendan, urednik
"Beogradskih balkanskih vertikala", s kojim je Zoran Ilić
vodio intervju.


Novi autori su se u časopisu predstavili po prvi put: 
Slađana Belko, Stanko Janjušević i Jasminka Bašić.




Ivan Petrović nam je ispričao priču o neostvarenoj ljubavi.


Ima tu i hronologije sastanaka DKB.


U nastavku sastanka, članovi DKB i gosti čitali su svoje radove.



Dr Predrag Dugalić je prvi put prikazao Društvu
književnika Beograda svoj poetski trenutak.


Veče izuzetne književne i pozitivne energije mnogi će
dugo pamtiti.


Kalemegdan za početnike

Fotografija — Autor lastavica @ 06:02



"Ako ste nekada bili u Beogradu, onda znate da je njegov simbol 
velelepna Beogradska tvrđava koja se uzdiže na belom grebenu 
iznad ušća Save u Dunav i kao da se i dalje nadvija nad gradom
i štiti ga."



Niste bili u Beogradu ako niste prošetali Kalemegdanom, 
pa sam svoje goste prvo ovuda provela.


Krećemo iz Uzun Mirkove


"Beogradska tvrđava, građena na belom grebenu iznad ušća dve 
velike reke, više puta rušena i ponovo podizana tokom 16 vekova, 
danas je zaštitni znak glavnog grada Srbije." 


Prolazimo kroz spoljašnju Stambol kapiju




Unutrašnja Stambol kapija (Stambol= Istanbul)


Evo nam i Sahat kule


Ulazimo u unutrašnji deo Beogradske tvrđave.



Stižemo do česme Mehmed Paše Sokolovića




Bacamo pogled na kulu Nebojšu i ušće Save u Dunav


Pogled na Veliko ratno ostrvo i Zapadnu kapiju Beograda


Nastavimo šetnju Kalemegdanom, obilazimo unutrašnje 
utvrđenje. "Beogradska tvrđava građena je u dugom rasponu 
između 2. i 18. veka. Mnogo je puta rušena i ponovo građena
i postala je simbol grada koji se uvek iznova podiže i stvara."



Pogled ka astronomskoj opservatoriji i Ušću


Pogled prema Centru Ušće i prvom spajanju Save s rukavcem 
Dunava. 


Pobednik nas čeka.


"Na platou Gornjega grada nalazi se model zamka despota 
Stefana Lazarevića čiji je autor Kolja Milunović. Ova maketa 
prikazuje izgled srednjovekovnog despotovog zamka sa 
kulama, kapijama i pokretnim mostom iznad rova, u čijoj se 
unutrašnjosti posebno isticala donžon kula zvana Nebojša."


Pogled na Vojni muzej levo (Euro ga obožava!) i Veliko stepenište
u sredini


Prelazimo preko mosta pored Rimskog bunara


Mnogo volim ovu lepoticu u balkanskom stilu, Zavod za zaštitu
spomenika kulture.


Dole Sava hrli u zagrljaj Dunavu


Ispred nas je veliko stepenište s vidikovcem, mesto idealno
za modne revije na otvorenom i fotografije za uspomenu.




Ko se sve nije pentrao na ovog lava...


Nastavimo šetalištem pod starim borovima, s pogledom na 
beogradske mostove.



Jedna skulptura više od stotinu godina povezuje Beograd i Zagreb. 
Vajaru Simeonu Roksandiću javili da je brod sa skulpturom potonuo,
a on iz kalupa izlio još jednu...


Pored spomenika umetnicima napuštamo Kalemegdan...

 

 


Doplešite do stote!

Humor — Autor lastavica @ 06:17



Ljudi se odavno bave eliksirima mladosti, nastoje da ih pronađu i naravno da prvi na sebi primene. Nauka tome sasvim ozbiljno prilazi. I šta pronalazi? Da je ples delotvorniji od drugih vrsta
fizičke aktivnosti. Pa, plešimo! Sad to i nauka potvrđuje!






Ovaj tekst mi je poslao bloger, hvala! Autor je Ankica Tomić. Objavljen je u Kviskoteci broj 1196 od 14. IV. 2018., str. 35.



Nedeljni humor

Humor — Autor lastavica @ 06:05







Kakvo je sad vreme
Ne platiš struju, dođu iseku
Ne platiš telefon, dođu, iseku
Ne platiš kablovsku, dođu iseku.
Živ sam se isprepadao...nisam platio alimentaciju..



Vraćamo se istom jeziku nakon 4000 godina!

 

 


Humor subotom

Humor — Autor lastavica @ 07:16

-Bog je stvorio ženu u petak!
- ???
- U ponedeljak je stvorio kokošku, u utorak ćurku, u sredu patku, 
u četvrtak gusku, a u petak mu je ponestalo perja.

Došao mafijašev sin iz škole, pa ga pita tata:
-I, sine kako je danas bilo u školi?
-Tata, ispitivali su nas cijelo vrijeme, ali ništa se ne brini, 
nisam ni pisnuo.



Prolaze Mujo i Haso pokraj kafića u kojem je izbila tuča, pa će Mujo:
-Idem vidjeti kakva je to gužva?
Vrati se za nekoliko minuta razbijenog nosa, a Haso ga pita:
-I, kakva je to gužva?
-Ma kakvi, nema gužve, odmah dođeš na red.


Kaže jedna plavuša drugoj:
-Znaš li da karirano deblja.
-Nemam pojma, ja to ne jedem.


Uđe Mujo u ljekarnu, u njoj nema nikog, ali on ipak vikne:
-Jel' imate lijekove za smirenje?
-Koje? - čuje se glas iz susjedne sobe.
-Ja sam, Mujo, jel' imate lijekove za smirenje?


Ide plavuša ulicom, a mladić u prolazu fućne, i dobaci:
-Ej, kamo idu te lijepe noge?
-Krenule su kući, osim ako ih nešto ne razdvoji.


Plavuša na benzinskoj pumpi:
-Hoćete li zamijeniti ulje u motoru mog auta?
-Sa zadovoljstvom, koje želite?
-Ono bez kolesterola.




Pita nastavnica na satu hrvatskog jezika Ivicu:
-Reci nam što su to prilozi?
-Kečap, majoneza, luk, ajvar…

.

Nokaut

Pesme — Autor lastavica @ 07:15



Nokaut

Reči su oružje tvoje
najjače.
Nokautiraš njima,
sudija zalud odbrojava.

Pomiluj me rečju,
pa zaćuti nežno,
sačekaj malo
dok oluju srca
preživim.

U snove ušetaj
pa se ugnezdi
dok sudija vremena
zaborav ne odbroji.

(iz moje knjige "Valcer" 2009.)



Od Za do Za

Putopisi — Autor lastavica @ 06:05



U završnici izleta osvežili smo se u izletištu Zabran, u etno 
restoranu.





Nastavili smo u selo Rovce, u crkvu Sv. Petke.




Prelazimo novi Surčinski most i šetamo se kroz marinu u 
Boljevcima.



Restoran "Biser" je prijatno mesto za odmor.


Crkva u Zvečkoj poznata je i po isceliteljskim ikonama.




Čeka nas odličan ručak u hotelu "Svetionik" u Zabrežju. 


U toku je svadba. Mi smo uvek "s mladine strane"


Jelovnik je odličan.




Buket vina je na izboru, koje ćemo?



Obilazimo Obrenovac, grad koji je bio potopljen 2014. u
strašnoj poplavi Save, no kompletno je obnovljen.






I nema više. Ovaj izlet je završen.

Arboretum

Putopisi — Autor lastavica @ 06:25



Maca nas vodi kroz lepo uređen arboretum Obrenovca.



Park prirode služi u ogledne i edukativne svrhe


Na jednoj stran i kanala su ukrasne biljke, a na drugoj stare
sorte jabuka i krušaka.



Srebrnolisni javor


Magnolia grandiflora


Crveni hrast


Crvena šljiva


Divlji kesten


Na mene pada suza velike vrbe. Vrba plače...




I grupna fotka za uspomenu...

(Nastaviće se)


Crvena

Pozorišta — Autor lastavica @ 06:05







"U maestralnoj scenografiji još jednog velikog slikara Dimitrija Popovića, 
koja dočarava čudesna crvena platna i atelje Marka Rotka, Lečić i 
Grabež donose uzbudljivu, potresnu priču o jednom od možda poslednjih
boraca za vrhunsku umetnost - Markusu Jakovljeviču Rotkoviču, 
Rusu jevrejskog porekla čija je porodica zbog progona emigrirala u 
Ameriku 1913. godine."


"- Došlo je vreme da se mora govoriti o vrsti kulture koja postaje 
estrada i gde je prisustvo kiča preveliko. Postoje predstave kao 
svetao primer da se može doseći umetnička visina i zrače kao 
svetionik. Odnos prema kulturi mora da se promeni - kaže Lečić, 
koga brine što se gubi srednja klasa, koja je njen najveći konzument."




"Markus Rotkovic je rođen 1903. u Rusiji ( njegovo rodno mesto je
danas u Letoniji ), emigrirao je u SAD 1912 zajedno sa svojom 
porodicom. Studirao je na Zale univerzitetu, slikarstvo, muziku, 
književnost, dramu i filozofiju, ali je prekinuo studije jer nije dobio 
stipendiju za drugu godinu. Odustao je od studiranja i preselio se 
u Njujork. Tamo je išao na predavanja u Studensku umetničku ligu,
gde je stekao znanja o kubiznmu, Sezanu, harmoniji boja i 
nemačkom ekspresionizmu.
Počeo je da eksperimentiše sa automatskim i nesvesnim slikanjem.
Početkom četrdesetih godina, njegovi radovi su bili pod uticajem 
nadrealista. Platna su se postepeno povećavala i stil mu se menjao, 
simbole su zamenile boje, napustio je crtež u potpunosti, 
pojednostavljivao je kompoziciju, da bi na kraju stigao do jednostavnih, 
horizontalno naslaganih formi. Takođe je napustio i imenovanje slika, 
dodeljivao im je brojeve. Odupirao se i objašnjavanju značenja slika 
jer je osećao da bi to ograničilo posmatračevu maštu. Želeo je da se 
ove slike posmatraju izbliza, da obuhvate posmatrača. Dugo 
vremena je odbijao da izlaže svoje slike jer nije imao kontrolu u 
pozicioniranju slika u prostoru."


Nakon ove predstave još dugo razmišljamo o pravoj umetnosti 
i komercijalizaciji. I slikar mora živeti, ali kad prodaje svoja dela, 
oseća da otkida deo sebe...

Ђурђевдан у СЛД

Vesti — Autor lastavica @ 17:49


Секција за уметност, културу и хуманост припремила је изложбу фотографија 

у СЛД Џорџа Вашингтона 19 коју је отворио председник Секције на

дан славе Друштва Ђурђевдан у недељу 6. маја.


ИЗЛОЖБА ФОТОГРАФИЈА „СВЕТ ЈЕ САМО ЈЕДНА ВЕЛИКА
БАШТА“ је првобитно приказана на 13. Светском 
конгресу перинаталне медицине у Београду, у 
Сава Центру, октобра 2017. године. Претходно 
је фотографије прегледао председник Секције за
уметност, културу и хуманост, академик Владимир 
Јокановић и дао веома повољно мишљење. Председник
и секретар Секције су сматрали да изложба треба
да се отвори и у просторијама СЛД и то на дан 
славе СЛД Ђурђевдана, 6. маја 2018. године, како
би је видели и други лекари, а не само перинатолози. 
Аутори су са великим задовољством прихватили идеју
и са домаћинима СЛД поставили изложбу у жељи да
у име Секције допринесу свечаности прославе.



Др Оливера Јанковић је изложила пет фотографија у кутку. Добитник је
златне значке културе 2016. године.







Сечење славског колача је заказано у 12 сати


У наставку славе су додељене награде СЛД, које је напунило 
146 година постојања.


Златно перо је добила секретар Секције за уметност, културу и 
хуманост др Славица Жижић Борјановић.



Изложбом и концертом у Новом Саду 21. априла започели смо 
свечаност која се наставља славом Друштва.



Još malo o Adligatu...

Književnost — Autor lastavica @ 07:19



Adligat, muzej knjige i putovanja, detaljno smo obišli na blogu u 
osam nastavaka, ali ma koliko se trudila da zabeležim sve što mi 
je oko spazilo i uvo čulo, jednostavno nije bilo moguće videti sve. 
U drugom i trećem obilasku nastojim da obratim pažnju na ono što 
sam propustila, a sigurna sam da ni ovo neće biti poslednji 
obilazak.




Za one koji su propustili prvu seriju: "Naziv Udruženja Adligat potiče 
od stručnog bibliotečkog termina koji označava više raznolikih knjiga
povezanih u jedne korice. Taj naziv je za nas simbol povezanosti ne
samo više knjiga u jednim koricama, već više generacija, kultura, 
zemalja i naroda pod jednim krovom"


Soba Azije i Afrike

Knjige iz Etiopije, pisane na ovčijoj i kozjoj koži


Dragoceni molitvenici iz Etiopije, knjižice u futroli od kože,
koji se nose kao amajlije oko vrata

Molitvenik iz Mongolije, sa ćilibarom


Astrološka knjiga iz Mijanmara, koja se detetu radi na rođenju,
sa položajem zvezda i proricanjem budućnosti, i poklanja mu 
se na dan punoletstva.

Knjiga lepeza od tikovog drveta, sa Tibeta

Soba Azije

Knjiga pisana na svili Sun Cu: "Umeće ratovanja"

Knjiga koju je napravilo pleme ljudoždera Batak na Sumatri 
od ljudskih kostiju. Po strogim pravilima plemena, ko počini 
izdaju, ubistvo u plemenu ili silovanje, biva proglašen životinjom 
i pojeden...


Soba Latinske Amerike
Potpis na knjizi Mario Vargas Ljosa

Potpis Gabriel Garsia Markes

Muzej srpske književnosti

Veliki Laza Kostić se jako retko potpisivao

Legat Mirjane i Pavla Vuisića (30 godina otkad
ga nema!) s njegovom zbirkom pesama.



Redak primerak luteranske biblije podunavskih Nemaca



Legat Ileane Čura




Zbirka minijaturnih knjiga


Soba Milovana Danojlića




Spomen soba Miodraga Mije Pavlovića


Muzej filatelije i numizmatike


Čehovljeva nebeska biblioteka



I za kraj, zaključak: ne trebamo da držimo dijetu!

Knjiga je duhovna hrana
Najkaloričnija na svetu!
Ali, šta nam to vredi
Naš narod drži dijetu!
(Lj. Ršumović)

 



Zagrebački studenti imaju hrabrosti za istinu

Pozorišta — Autor lastavica @ 07:24


 



U Domu kulture studentski grad sinoć je održao predstavu
studentski "Teatar K" iz Zagreba. Pripadaju Kazališnoj
sekciji Kluba studenata komparativne književnosti Filozofskog 
fakulteta u Zagrebu. Predstava je prethodno igrana u 
Zagrebu. 




Predstava: Ovo je najbolje što smo mogli smisliti
Organizatori: Teatar K iz Zagreba i Klub 128, 
Dom kulture studentski grad
Producentica: Lucija Šimić


Producent Lucija Šimić je iz Makarske. Martin Hengl iz 
Splita. Matea Antunović, Dora Matić i Ena Mutapčić dolaze
iz raznih krajeva Hrvatske.




Studenti su imali hrabrosti da iskažu stvarnost Hrvatske, izgubljenu
generaciju koja se iseljava, mahom u Irsku. Porazne statistike o
uslovima rada i broju iseljenih ostavljaju bez reči.


Ovo je priča o neuspehu generacije, o neuspehu za koji ta 
"selfi generacija" nije kriva.



Poruka predstave je: "Nemamo odgovore, ali sve nam je jasno".
Ista kakvu bi rekli i studenti u Beogradu i drugim centrima
u regionu. Stanje je vrlo slično.




U Beogradu predstava je pobrala zasluženi dugi aplauz.
Kad se predstava ponovi, preporučujem da je pogledate!



(uspomena s glavnom glumicom, Lucijom Šimić)

U Draževcu Rankovići

Putopisi — Autor lastavica @ 06:37




U nastavku izleta oko Obrenovca obišli smo Zadružnu kuću 
Rankovića. 



Prostor bi se mogao koristiti za kulturne sadržaje.


Pored nje je škola.


Rodna kuća Aleksandra Rankovića je diskretno skrivena u
parku u Draževcu.





(Nastaviće se)

 

 


Mislođin

Putopisi — Autor lastavica @ 05:09



U nastavku izleta videli smo novoizgrađenu kinesku fabriku
"MEI TA" koja je obezbedila poveći broj radnih mesta građanima
Obrenovca i okoline.



U manastiru Mislođin, posvećenom Sv. Hristoforu, imali smo šta videti.


Tu nas je pozdravio gradonačelnik Obrenovca,
Miroslav Čučković. 


Obišli smo manastir uz vođenje mati Justine, koja je pre 
povlačenja u duhovni život bila lekar.




A i TV se zainteresovala za našu posetu...


(Nastaviće se)

Prvomajski uranak na Avali

Putopisi — Autor lastavica @ 06:13



Logično je za prvomajski uranak da požurimo na Avalu



Mnogi su poranili pre nas, na sve strane miriše roštilj.



Ne može bez trubača, naravno!


Svira i veliki vatrogasni orkestar


Kao da je sve živo došlo na Avalu. Red održavaju
i policajci na konjima.


Prvo ćemo na Avalski toranj



Današnji toranj na Avali izgrađen je 2010.godine na mestu starog, 
izgrađenog 1965.godine, koji je 1999. srušen u NATO bombardovanju.


Visok je 204,68 m i izraz je najsavremenijih tehnoloških 
dostignuća i velike graditeljske veštine.


S vrha se pruža prelep pogled na sve strane.






Prošetajmo do spomenika Neznanom junaku na Avali.


Spomenik je tako postavljen da je njegova ulazna strana okrenuta 
prema Beogradu, a do spomenika vodi veoma lepo urađena staza
sa impozantnim stepenicama od mermera. Uf, po vrućini se nije 
lako penjati...


"Na koti od oko 511m sagrađen je spomenik Neznanom junaku u znak
zahvalnosti za sve borce koji su položili živote braneći Beograd i 
otadžbinu, a kojima se nije moglo utvrditi ime. U prošlim ratovima 
mnogo je takvih junaka bilo."


Znate već, delo je Ivana Meštrovića. "Svojim umetničkim rešenjem, 
Meštrović je ugradio u sastav spomenika osam velikih karijatida koje 
predstavljaju šest republika i dve banovine tadašnje Jugoslavije. 
Svaka je sa narodnom nošnjom svoje republike ili banovine. Težina
svake karijatide je oko 15.000 kilograma."




Odavde se Avalski toranj lepo vidi.

 

 


Powered by blog.rs