Vikendom se Lastavica brine o humoru
Osmeh subotom
Koji grad?
Šta vezuje ove slike? Jedna zajednička reč.
Lale na stolu odlične poslastičarnice
I zemunski hroničar Branko Najhold koji se odmara na klupi.
I poslastičarnica Gardoš sa divnim slatkišima
Poneki su pogodili. Ta reč je Zemun.
Goran Matić
U Društvu književnika Beograda održana je
promocija knjige poezije: Goran Matić: "Dan koji nikada neće doći"
Poetski šaman je predstavio svoju novu knjigu poezije,
sa samim poetskim biserima.
Ovo je jedan od mojih izbora, dok sam vodila veče.
Testament kapetana rečne mornarice
Ništa ne želim ostaviti sebi jer nemam kome.
Rodjen sam kraj velike reke
pomalo razmažen šapatom talasa.
Nama na rodjenju zabiju par udica u prste
i zalome im vrhove.
Kažu
Pazite kako dodirujete stvari koje vam znače
prvo ćete osetiti bol , posle će ići lakše.
Onda pred našim očima zgužvaju zvezdane mape
i naprave krhke papirne brodove,
govoreći da se od nečega mora početi.
Posle nas za prvi ples izaberu stabla trske
i zenice nem se izduže u barke.
Tada nam gurnu svet i ruke pa kako se ko snadje.
Meni je prvo puklo srce,
shvajući da su mi snovi sazdani od antimaterije,ipak,
nigde ih ne mogu skriti tako dobro kao ovde.
Pretvoriti ih u vir ili krik galeba
da me prvo sačuvaju od drugih
pa onda i od sebe.
Dok sam zubima orao rečne slivove
sitneci potonule ladje u trule šibice
da još jednom svetlo začkilji ispred njene jagodice.
Na ruke perući misli imedju dva talasa
život mi je pobegao u mišije rupe.
Grickali su ga mudro, kao komade sira na jezičku mišolovke.
Popio sam dve čaše olovne vode
trebalo je da bude dovoljno da potonem do jezgra zemlje.
I moram vam reći da smrt nije crna
tonući kroz kamen video sam joj boje.
Izdavač Karlo Astzrahan i ja ponosno predstavljamo
knjigu.
Očito u Goranu Matiću raste nepresušno
drvo poezije
Grza
Ako autoputem jurite sa istoka prema Beogradu,
možete napraviti pautz u restoranu "Grza" pored reke Grze.
Ambijent je prijatan
Pihtije od boba? Zašto da ne?
A pastrmke se ovde uzgajaju, sveže i ukusne. Jedna na
roštilju, druga dimljena.
Žito sa šlagom, pa nastavljamo put
Belevica
-
Kalna
Kalna, mala a značajna
- 06:14 - Dobro došli pristojnim komentarom na moj blog (0) - Isprintaj - #
Kalna, mala a značajna
Kalna je mesto u opštini Knjaževac, na obroncima Stare
planine. Prema popisu iz 2002. bilo je 553 stanovnika.
Do 1965. godine je ovo naselje sedište Opštine Kalna koju
su činila naseljena mesta: Aldina Reka, Balta Berilovac,
Crni Vrh, Ćuštica, Gabrovica, Inovo, Jalovik Izvor, Janja,
Kalna, Ravno Bučje, Stanjinac, Šesti Gabar, Tatrasnica
i Vrtovac. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine
je u celini ušlo u sastav opštine Knjaževac.
Na mestu današnjeg naselja Kalna postojalo je antičko
utvrđenje koje je u periodu od 530—552. godine obnovio
rimski car Justinijan. Svrha tog utvrđenja bila je da
zatvori ulaz u dolinu Trgoviškog Timoka i da brani
„put metala” (antičkog rudarstva) na Staroj planini.
Stanovništvo se pretežno bavi stočarstvom, što je
uslovljeno konfiguracijom terena
Svojevremeno je kod Kalne pronađen uranijum i
otvoren rudnik. Ivko kaže da se kao dete kupao u
Timoku nakon što bi prestao da bude beo od otpadnih voda
iz rudnika...
Odatle je uranijum koji je korišćen u Vinči do tragičnog
eksperimenta 1958. Pre 58 godina, u Parizu, doktor
Žorž Mate je transplantacijom koštane srži spasao
petoro srpskih naučnika, ozračenih u Vinči tokom
eksperimenta na nuklearnom reaktoru! Bila je to prva
transplantacija koštane srži u istoriji medicine. Zašto
zbog toga nije dobio Nobelovu nagradu za medicinu,
ostaje pitanje.
Iz Kalne se mogu praviti lepe ture na vrhove Stare planine:
Midžor (2.169 m), Babin Zub (1.758 m), Sveti Nikola (1.710 m),
Pisana Buka (1,230 m).[
Kalna, mala a značajna
Kalna je mesto u opštini Knjaževac, na obroncima Stare
planine. Prema popisu iz 2002. bilo je 553 stanovnika.
Do 1965. godine je ovo naselje sedište Opštine Kalna koju
su činila naseljena mesta: Aldina Reka, Balta Berilovac,
Crni Vrh, Ćuštica, Gabrovica, Inovo, Jalovik Izvor, Janja,
Kalna, Ravno Bučje, Stanjinac, Šesti Gabar, Tatrasnica
i Vrtovac. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine
je u celini ušlo u sastav opštine Knjaževac.
Na mestu današnjeg naselja Kalna postojalo je antičko
utvrđenje koje je u periodu od 530—552. godine obnovio
rimski car Justinijan. Svrha tog utvrđenja bila je da
zatvori ulaz u dolinu Trgoviškog Timoka i da brani
„put metala” (antičkog rudarstva) na Staroj planini.
Stanovništvo se pretežno bavi stočarstvom, što je
uslovljeno konfiguracijom terena
Svojevremeno je kod Kalne pronađen uranijum i
godine otvoren rudnik. Ivko kaže da se kao dete kupao u
Timoku nakon što bi prestao da bude beo od otpadnih voda
iz rudnika...
Odatle je uranijum koji je korišćen u Vinči do tragičnog
eksperimenta 1958. Pre 58 godina, u Parizu, doktor
Žorž Mate je transplantacijom koštane srži spasao
petoro srpskih naučnika, ozračenih u Vinči tokom
eksperimenta na nuklearnom reaktoru! Bila je to prva
transplantacija koštane srži u istoriji medicine. Zašto
zbog toga nije dobio Nobelovu nagradu za medicinu,
ostaje pitanje.
Iz Kalne se mogu praviti lepe ture na vrhove Stare planine:
Midžor (2.169 m), Babin Zub (1.758 m), Sveti Nikola (1.710 m),
Pisana Buka (1,230 m).[
Korenatačka klisura
Iz Knjaževca nastavljamo put za Kalnu kroz
Korenatačku klisuru. Šteta što još nije ozelenila.
orenatac je zaselak u ataru mesta alna, od kojeg je
udaljen oko 5 km. Poznat je po dubokoj klisuri koju je
usekao Trgoviški Timok u krečnjačke stene.
U samoj klisuri, u levom useku puta prema alni,
formirana je pećina u masivnim krečnjacima.
Nisam se pela, naravno.
Ima lepih vidika
Osvežićemo se na česmi sa ukusnom hladnom vodom.
Na kraju našeg puta je cilj: Kalna.
Knjaževac
U prošlogodišnjoj anketi "Biramo najlepši mali grad za
život u Srbiji" Sokobanja i Knjaževac su bili u vrhu liste.
Juče smo posetili Sokobanju, danas Knjaževac.
Zovu ga i srpska Venecija, zbog sedam mostova koji
premošćuju Timok.
Grad je arhitektonski lep, podešen za udoban život.
Idemo dalje...
Sokobanja
Sokobanja je gradić je poznat po banjskom turizmu. Nalazi se
između karpatskih i balkanskih planina, Rtnja i Ozrena.
Nalazi se visini od 400 m nadmorske visine. Kroz Sokobanju
protiče reka Sokobanjska Moravica.
Ovde rado boravim nekoliko dana i zimi a još više leti.
Rado odem na Ozrensko jezeero
A jednom i do vodopada Ripaljka.
Dobra je i gastronomska ponuda
Živeli!
Doviđenja, Sokobanjo!
Jezero na Ozrenu
Na Ozrenu postoji oaza za odmor sa bistrim jezerom
i vodopadom.
Kada govorimo o Ozrenu, pre svega mislimo na prelepo
izletište sa jezerom-ribnjakom i sportskim terenima koji se
nalaze u krugu Specijalne bolnice za specifične plućne
bolesti.
Jezero prepuno pastrmki zaštitni je znak Ozrena.
Na jednom kraju ovog jezerceta nalazi se i prelepi
vodopad koji nažalost često presuši tokom leta.
Tu je i ostrvce za kućicom i klupicama odakle možete
posmatrati pastrmke koje mirno plivaju pored vas.
Kad dođem u Sokobanju, ovde se rado vraćam