Lastavica

Visibabe i skijanje

Putopisi — Autor lastavica @ 04:22



Približili smo se Staroj planini, krovu Balkana, i u hladnom
februarskom danu.
3-stara-planina-sa-snegom
Uvek joj se obradujem. Još je očuvana, nisu je pretvorili
u mondene ski centre. Još njome vlada priroda.
4-stara-planina
Visibabe se promaljaju gde nema snega
5

6-visibabe
Odmara pogled na mali manastir Sv.Ilije na Crnom vrhu
7-Manastir-Sv-ilije-Crni-vrh

Hoćete li se upisati u ski školu?
2
Evo polaznika škole, sa ski trakom
3

3a
Bolji skijaši voze se žičarom do vrha i spuštaju niz odličnu
stazu. Snega nema previše, ali je dovoljno za sada.
Nakon dva dana pada novi i prekriva sve.
4

Evo pravca još bolje ski staze, Konjarnik. Mi ćemo
ipak u Kalnu.
7



Petrovaradinski pogled

Putopisi — Autor lastavica @ 06:35



Lep dan je pozivao na izlet do Petrovaradina
2

3

Borba jelena pokazuje da smo stigli na pravo mesto.
4

Neobični konji šepure se naokolo
16-Petrovaradinski-konj

Pogled na krovove Petrovaradina i most
5-Krovovi-Petrovaradina

Želite li da pogledate centar Novog Sada?
11-Crveno-iroko-oko

12

Čuveni sat okružen je ljubavnim katancima
8-Petrovaradinski-sat

Okružili su i maznu crnu macu
9-Petrovaradinska-maca
Gde ćemo sad? U muzej? Može.


Konak, ozbiljno i neozbiljno

Putopisi — Autor lastavica @ 06:19



"Kultura i identitet srpskog naroda povezani su neraskidivim
vezama sa Topolom, kao prestonim mestom "oca Srbije"
kako Njegoš naziva Karađorđa, vođu Prvog srpskog ustanka.
Prostorno kulturno-istorijska celina, Karađorđev grad,
mesto je u kome je ponikla dinastija Karađorđević i kao
takva predstavlja jedinstveni nacionalni simbol Srbije".
1

9

3
"Iako je konak sagrađen kao glavna dvorska zgrada, ona u
sebi sadrži elemente narodnog graditeljstva i kao takva prikazuje
autentičnu sliku nekadašnje srpske arhitekture. U konaku je stalna
postavka vožda Karađorđa, sa izloženim eksponatima iz njegovog
života, u ambijentu u kome je vožd živeo i radio."
7

8
"Kao svojevrstan istorijski spomenik, Karađorđev konak je
dokaz burnih dešavanja tokom XIX I XX veka, kada je ovaj
kraj bio bure baruta buna i ustanaka."
4

5
Da li možete ovo da zamislite?
cf07fce0-87d4-4360-8e0e-a2f62aa2d62f

91c444c5-418b-45cd-889d-db3ff8d5e276



Muzej parfemskih bočica

Putopisi — Autor lastavica @ 07:26



U Bezdanu se nalazi originalni muzej- parfemskih
bočica. Osmislile su ga sestre Pudar.
1

2
Kakvih sve tu ima oblika i boja parfemskih bočica!
4

3

Ima i retkih edicija, a i onih koje su svima poznate
5

6
Ovaj muzej je koristan da muškarci konačno shvate šta
je idealan poklon za svaku ženu!


Županija

Putopisi — Autor lastavica @ 07:28



Somborci je još rado zovu Županija, iako joj to više
nije službeno ime.
8
Ova lepa zgrada danas je sedište somborske gradske uprave.
5

4
A na prvom spratu je Svećana sala i u njoj biser,
najveća slika u Srbiji, a i šire, "Bitka kod Sente".
Morali su probiti zid da je unesu u salu.
2
Pogledajmo je izbliza.
"To monumentalno ulje na platnu, dimenzija 7 metara širine i 4 metra
visine, zajedno sa masivnim drvenim ramom sa pozlatom, zauzima
ukupno 40 kvadratnih metara i najverovatnije je najveća takva slika
i na prostoru čitave bivše Jugoslavije.
Na slici je prikazana istorijski vrlo značajna Bitka kod Sente, koja se
odigrala u toku Velikog turskog rata (1683—1699) 11. septembra 1697.
godine južno od Sente, u to vreme teritoriji Otomanskog carstva.
U bici je turska vojska pretrpela veliki poraz od austrougarske vojske,
u kojoj je učestvovalo i oko 500 Srba i Bunjevaca iz Sombora. Nakon
bitke, Turci su izgubili vlast nad Banatom, a poraz kod Sente
konačno ih je primorao da potpišu Karlovački mir (1699)."

3
U likovima je sakriven i sam umetnik, a njegov potpis je
jasan u desnom donjem uglu, Eisenhut Ferencz.
6



Od Marije Terezije do Sisi

Putopisi — Autor lastavica @ 04:38



Nastavljamo šetnju somborskim muzejom.
Evo nas u vremenu Marije Terezije, koja je za sve važno
u Vojvodini najzaslužnija carica
13

14
Kako da izmerimo njenu važnost?
15
Nije im tada bilo loše...
16

Pisaći sto Laze Kostića
17
Nekad se ovim slikalo
20

Jeste li za vožnju?
21
Ja bih radije fijakerom
22

A za kuvanje i grejanje..
23
Mađarska soba
24
Žolnaj peć
25

Zasladiću čuvenim potretom carice Sisi
26



Reče mi Laza Kostić...

Putopisi — Autor lastavica @ 06:14



Sombor je grad lepih fasada
6
U šetnju Somborom krenuli smo od javljanja Lazi Kostiću
1
Neću vam reći šta mi je šapnuo
2
Javili smo se fotografu Ernestu Bošnjaku
5
Pozdravili smo Veljka Petrovića
7
Iz glavne ulice gledamo u pročelje zgrade Županije.
8



Etno kuća Jelena

Putopisi — Autor lastavica @ 19:05



U Bezdanu se nalazi etno kuća Jelena
1

Za nas se kuva gulaš od divljeg vepra
2

3
Ručamo u zanimljivoj trpezariji
4

A onda obilazimo etno postavku. Mnogo zaboravljenih predmeta!
5

6

7

8

9
Zamislite, ovo su bile erotske novine :)
10



Bezdan

Putopisi — Autor lastavica @ 17:42


Bezdan, "vodeno naselje", nalazi se 23 km od Sombora,
na levoj obali Dunava u tromeđi Hrvatske, Mađarske i Srbije.
1
Hladno je i lepo. Muzet batinske bitke se renovira
pa ga nismo obilazili.
4

4a
Preko Dunava gledamo hrvatsku obalu.
9

7

Lepo je i mirno. Doći ćemo ponovo, da na miru obiđemo.
6

8



Galerija Milan Konjović

Putopisi — Autor lastavica @ 06:18



Obilazak Sombora počinjemo Galerijom Milana Konjovića
1

Bio je veliki slikar ekspresionizma.
4

Slikao je enterijere
5

Zatim polja rodne Vojvodine
3

Izletnici su pažljivo slušali priču o Konjoviću
6

Pa po svojoj želji uranjali u Konjovićeve svetove
8

9

10

7

Slikali smo se portretom Milanove žene Eme
11
A Ljilja je više volela samog umetnika
12



Idemo li u Sombor? Idemo

Putopisi — Autor lastavica @ 05:42



Hladan zimski dan, a izletnici su krenuli na sever Bačke.
1
Društvo se okuplja na pauzi
4

3
U Somboru ćemo prvo posetiti Galeriju Milana Konjovića
1
Pa Bezdan
4
Etno kuća Jelena
1
Muzej parfemskih bočica
5
Dočekujemo opet Novu godinu
15
Pozdravljamo Lazu Kostića
1
I divimo se najvećoj slici u Srbiji i bivšoj Jugoslaviji,
"Bitka kod Sente" u zgradi Županije
2



Mauzolej Karađorđevića na Oplencu

Putopisi — Autor lastavica @ 05:15



"Na vrhu Malog Oplenca,na nadmorskoj visini od 347 metara,
uzdiže se Crkva svetog Đorđa i Mauzolej kraljevske porodice
Karađorđević, bela petokupolna građevina, prefinjenih oblika
i materijala, građena u kombinaciji srpsko -vizantijskog stila,
a po projektu arhitekte Koste J. Jovanovića, u periodu od
1910. do 1930. godine. Znalački ukomponovani u ambijent
oplenačkog brda, monumentalne spoljašnosti i sa precizno
odabranim mestom gde su podignuti, sa bogatstvom filigranske
ornamentike i savršenog mozaika, crkva na Oplencu i mauzolej
dinastije Karađorđević predstavljaju biser kulturno – istorijskog
nasleđa Topole i Oplenca."
2-Mauzolej-Kara-or-evi-a-na-Oplencu

8-Ikonostas-mauzoleja-na-Oplencu
"Crkva je zadužbina kralja Petra I Karađorđevića, unuka vožda
Karađorđa." Ktitorska kompozicija to prikazuje.
9-Ktitorska-kompozicija
"Na zidovima oplenačkog hrama, na jednom mestu, sabrana
su najlepša dela zidnog slikarstva srpske srednjovekovne
umetnosti. Mozaičke kompozicije, njih 725, rađene su po ugledu
na najlepše freske iz preko 60 srednjovekovnih manastira i crkava
sa prostora Srbije i Makedonije. "
12
"U naosu hrama, prostorom dominira polijelej – centralno
rasvetno telo, namenski rađeno za Oplenac. Liven je od sakupljenog
pobedničkog oružija sa Kajmakčalana u obliku krune srednjovekovnih
srpskih vladara koja je svojim unutrašnjim delom okrenuta naopako
– simbolično, u znak žalosti za izgubljenim carstvom na Kosovu
1389. godine. "
13
"U dva sarkofaga od venčačkog mermera, na dva počasna
mesta u južnoj i severnoj pevnici, na gornjem prostoru crkve
počivaju rodonačelnik dinastije – vožd Prvog srpskog ustanka
Đorđe Petrović – Karađorđe (1762-1817)"
11-Kara-or-ev-grob
..." i njegov unuk, ktitor hrama, kralj Petar I Karađorđević
(1844-1921)."
16
"U kripti, na pločama od dečanskog oniksa, nalaze se imena
još trojice vladara – kneza Aleksandra Karađorđevića, sina
Karađorđevog, koji je Srbijom vladao od 1842. do 1858.,
kralja Aleksandra I Karađorđevića, ubijenog prilikom zvanične
posete Francuskoj u Marseju, 1934. godine i kralja Petra II. "
20
"U tišini oplenačkog hrama svoj večiti spokoj našlo je pet vladara
dinastije Karađorđević i 24 člana najuže porodice. "
19
"Jedna od najsnažnijih karakteristika hrama kao građevine je
njena unutrašnja dekoracija, rađena u mozaiku koji se prostire
na površini od 3.570 m2. Specijalna vrsta mozaičke
staklene paste rađena je u Muranu kod Venecije (Italija), dok je
mozaik u kompozicije slagan u Nemačkoj."
22-Mozaik-na-Oplencu
"Neverovatnih 15.000 nijansi boja i pozlata četrnaest i dvadeset
karatnog zlata na preko 40 miliona mozaičkih kockica, Mauzolej
na Oplencu svrstavaju među prvih nekoliko u svetu po površini
i po tehnici kojom je mozaik rađen."
29

24



Petrova kuća

Putopisi — Autor lastavica @ 05:56




Dan pre korone posetila sam Petrovu kuću.
"Kada su započeli radovi na izgradnji Oplenačke crkve,
zapadno od nje, sazidana je crkvena kuća, namenjena
parohu crkve. Postavljena je kao privremena zgrada.
Imala je šest prostorija, u kojima je trebalo da stanuju
graditelji crkve. U nju se, međutim, prvi uselio kralj Petar,
kako bi mogao da nadgleda radove na crkvi. Zato je i
prozvana Petrova kuća. Stari kralj je sedeo u svojoj stolici
ispred kuće i vredno beležio sve šta je rađeno".

2

Kralj je stanovao u kući, uz kraće prekide, sve do jeseni
1915. godine, kada je sa vojskom otpočeo povlačenje iz
otadžbine preko Albanije do Soluna. U ovoj kući mu je
regent Aleksandar, tokom 1914. i 1915. godine, dolazeći
iz glavnog štaba smeštenog u Kragujevcu, podnosio
izveštaje i planove o vojnim operacijama.

3

8

5
Sam kralj Petar govorio je da je voleo da boravi u ovoj kući
i da se ispred nje pruža divan pogled na njegov rodni kraj
i njegovu zadužbinu.
4

14
Petrova kuća danas je muzej-galerija sa tematskim
postavkama vezanim za dinastiju Karađorđević.
10

12

13



Snegovi na Staroj planini

Putopisi — Autor lastavica @ 04:58



Dan bez padavina vredelo je iskoristiti za dužu vožnju.
1
Jug zove
2
Razvedrava se
3
Jesen na Staroj planini izgleda ovako
4
Na vrhovima ima još nedavno palog snega
5
I samuje poneko drvo... čeka proleće.
6



Veselica na Bucinom salašu

Putopisi — Autor lastavica @ 06:54



Bucin salaš je etno restoran u Temerinu, otvoren 2012.godine.
2

1

Sve je u stilu pravih vojvođanskih salaša
3

Usluga je odlična, a tamburaši su obavezni
21

curecepilece

Igranka je sastavni deo veselice, u parovima ili u kolu.
18

A pesma po želji obavezna
12

Najvažnije je dobro druženje i trenuci opuštanja.
6

16

22
Živeli!
8



«Prethodni   1 2 3 ... 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 ... 58 59 60  Sledeći»

Powered by blog.rs