Lastavica

Čije jaje je jače?

Putopisi — Autor lastavica @ 19:31



Drugog dana Vaskrsa Izletnik je tradicionalno negde
u prirodi sa domaćom hranom, tucanjem jaja i veselim
druženjem. Krenuli smo po padinama planine Cer


Izabrali smo etno domaćinstvo Jasmine Senić u Deviću.



Jabuke su procvetale

Uredan i belo okrečen smeštaj za domaće životinje

Koke su na prirodnoj ishrani

Evo izletnika na pikniku

Možemo se ljuljati, ali nismo zato došli

Na cerskoj padini peku se dva praseta i tančice pored njih

Treba prvo izabrati najjače jaje

Nas četvero se najudobnije smestilo i tucamo se jajima.

Priprema, pozor

Sad! Pobednik je onaj čije je jaje ostalo čitavo na oba kraja.

Gustiramo tančice sa kajmakom, neopisivo ukusne

pa čorbu od zeleni i koprive,

vruće praseće pečenje

salata od maslačka i sremuša

Ne ide nam se, u prirodi udišemo duboko i smejemo se.
Zar to nije najbolji lek?

 


Gastronomija i kultura

Putopisi — Autor lastavica @ 05:55



Nastavljamo kroz Novi Itebej (mađarsko selo) u Srpski itebej,
podignut na 7 brdašaca (pošteno da kažem, nisam baš
videla brdašca! Sve je ravno)


Ima blizu lepu pravoslavnu crkvu, pa katoličku i ostatke
sinagoge

Posećujemo restoran i hotel Mrčićevi salaši, moderno uređen.

Supa,

Karađorđeva šnicla, tri dobre kobasice, pomfrit,

salata.

Nakon posete Međi, vraćamo se u Banatsko
Karađorđevo gde prvo Zorica i ja plešemo,

A onda nam amatersko pozorište -četvero mladih glumaca izvodi sjajnu predstavu pola sata, o časti u partijarhalnoj
hercegovačkoj porodici.





Međa, Tarzanovo rodno mesto

Putopisi — Autor lastavica @ 16:20



Imamo jak razlog da posetimo mesto Međa,
u Banatu, na rumunskoj granici.



U mestu Međa rođen je Džoni Vajsmiler, Johnny Weissmuller,
upisan kao Johan Peter Weissmiler ili Janoš, glumac koji se
proslavio kao Tarzan i plivač koji je osvojio pet zlatnih medalja
na Olimpijadi i postavio desetine svetskih rekorda u plivanju.


Roditelji Peter i Elizabeta su sinu dali ime Johan, ali je dečak zbog
nasilne mađarizacije stanovništva u knjige upisan kao Janoš.
Sedam meseci nakon Johanovog rođenja, porodica Vajsmiler se
1904.godine ukrcala na brod u Roterdamu i emigrirala u Ameriku a
u njihovim useljeničkim dokumentima je kao mesto Džonijevog
rođenja naveden Pardanj, današnja Međa! Nakon što se kao
devetogodišnjak teško razboleo, doktori su malom Džoniju savetovali
da se bavi plivanjem i on je 1921. postao šampion Amerike u
disciplinama 45 i 200 metara. Da bi dobio američki pasoš falsifikovao
je svoju biografiju i naveo je podatke mlađeg brata Petera koji je
rođen u Americi. Ostalo je istorija – Džoni je 1922. oborio svetski
rekord na 100 metara, a zatim je na Olimpijadama u Parizu 1924.
i Amsterdamu 1928. osvojio pet zlatnih medalja. Početkom 1929.
je počeo da radi kao model, a dve godine kasnije potpisuje ugovor
sa filmskom kompanijom MGM. Na filmu je debitovao 1932. u
ostvarenju “Tarzan čovek majmun” i preko noći je postao velika zvezda.
U prvih šest filmova iz ovog serijala partnerka mu je bila Morin O’Saliven
i čuvena šimpanza Čita.

Izletnici idu na lokalno groblje da vide spomenik
dedi Vajsmileru.


Prolazimo pored kuće Vajsmilera sa ogradom s inicijalima
VMP, ali sadašnji vlasnici ne predviđaju posete.

Ovde je rođen i Vuk Drašković, bolji pisac
nego političar.

Međa bi trebala da postavi neki spomenik Džoniju,
ali zasad to nikome ne pada na pamet.

Banatsko Karađorđevo

Putopisi — Autor lastavica @ 03:40



Nastavljamo u Banatsko Karađorđevo


To je sređeno i lepo mlađe naselje širokih ulica. Tu je živeo
bloger Jovan S.S, a ja nikad nisam došla u posetu.
Umro je pre 3 godine.

Ulazimo u lepu crkvu Sv. kneza Lazara u srpsko-vizantijskom
stilu (projektovao Peđa Ristić) koju je osveštao vladika Nikanor.


Lepo je freskopisana

Čuvaju se čestice krsta sa Golgote

i delić mošti Sv.Nikole.

Ispred crkve je veliki spomenik poginulima u ratovima 1912-1918
sa spiskom.


Šta se ovde peca?

Vode nas na veliki ribnjak sa dosta pecaroša.

Grupa ide u posetu ergeli

Selo ima amatersko pozorište koje ćemo uveče posetiti.
(nastaviće se)

Torda, umeće genetike biljaka

Putopisi — Autor lastavica @ 15:16


U nastavku izleta nastavljamo u mađarsko naselje Torda.
Fasade prekrivene keramikom kažu da su to mađarske
kuće.


Posećujemo rodnu kuću, sada spomen kuću genetičara
dr Janoš Berenji (1954-2015.). Kuću održava Janoševa sestra.




Bavio se genetikom i oplemenjivanjem biljaka tzv. alternativnih
biljnih vrsta: tikve, sirka metlaša, sirka za zrno, prosa, konoplje,
duvana. Stvorio je 27 novih sorti. Evo zbirke semena.

Videli smo njegovu zbirku od preko 180 tikava

Zbirku od 160 metli sa raznih krajeva sveta



Posetili smo spavaću sobu sa starim nameštajem i predmetima,
u kojoj je rođen dr Berenji 15.7. 1954.


Videli njegovu kolevku, kolica i krevetac.

Volim stari nameštaj i uređenje


Sređena spomen kuća vredna je posete.
(nastaviće se)

 



Ipak nedeljom

Humor — Autor lastavica @ 10:36



Red je da i danas bude malo humora, zar ne?





















Znak da je zaključavanje ukinuto




Malo šale

Humor — Autor lastavica @ 03:59



Vikendom ste navikli na humor kod Lastavice



















 


Izlet na Cveti

Putopisi — Autor lastavica @ 18:04

Cvetni izlet


Na Cveti (Cvetna nedelja) putujemo u nepoznato. Vozi Proka,
vodi Keti. Autobus je pun. Sprovodimo sve antikoronske mere.


Prelazimo most preko Dunava. Dakle, idemo u
Vojvodinu


Jezdimo kroz Banat do Zrenjanina, pa duž
rumunske granice

Stižemo u Žitište koje ima sastav stanovništva kao Vojvodina.
Vodi nas Davor i objašnjava zašto je podignut spomenik Roki
Balboa. Na vlasti su bili mladi ljudi koji su se divili Rokiju i podigli
spomenik, oko kog se sakupilo 5000 ljudi na festivalu i postao
je široko poznat.

Danas je manifestacija na Cveti čiji prihod ide za operaciju
slabovidih blizanaca.



Umivamo se cvetnom vodom. (Cveti= ulazak Isusa u
Jerusalim). Na taj dan se cveće potapa u vodu i njome
se umiva radi lepote.




Služimo se odličnim bosanskim pitama i dajemo priloge.


Posećujemo i lepu crkvu u Žitištu.

Ponovo u bus. Prelazimo široki kanal Begej (iskopan pre 300
godina) koji uskoro postaje plovni put za turistička
putovanja -pa uzanu rečicu Begej.


Stižemo u Banatski dvor. Nazivi mesta su
trojezični

U lepoj školi ima još đaka

Ova tabla očigledno nikome ne smeta

Naš vodič nas šeta kroz park dvorca Rogendorf.


Banatski Dvor dolazi u red veoma starih banatskih naselja.
Prvo naselje na mestu Banatskog Dvora pominje se 1332. godine
pod nazivom Udvarnok (mađ. Udvarnok).

Godine 1825. u naselje se doseljavaju Bugari i daju mu ime
Zvarnjak. Bugari se ubrzo preseljavaju na imanje grofa Rogena
i od 1840. godine selo dobija ime Rogensdorf (nem. Rogendorf).
Godine 1891. ovo imanje kupuje grof Čekonjić. Doseljavanje
Srba počelo je 1921. godine. Doseljenici su većinom iz okoline
Trebinja, Bileća i Glamoča. Danas oba sela čine jedno naselje,
Banatski Dvor.
Ovde se nalazi dvorac Rogendorf. Stari dvorac je srušen,
novi je dosta ruiniran, a koristi se kao kancelarije.

U parku ima drveća divljeg rogača i gingko biloba.

Samo su još podne pločice u dobrom stanju, što govori
o kvalitetu izrade.

Iz Banatskog dvora ispratile su nas rode

(nastaviće se)

Čokoladni put

Gastronomija — Autor lastavica @ 17:28




Priča o čokoladi počinje u prašumama Srednje Amerike,
gde raste kakaovac. Plodovi su dugački 15-30 cm i puni
su semenki (20-60) koje su u drevna vremena služile i
kao valuta.


Semenke se usitnjavaju i u avanu

Kakao je bio suštinski deo života drevnih Maja i Acteka. Pre
više od 1500 godina p.n.e. pripadnici drevnih civilizacija su ne
samo konzumirali kakao s vodom, medom, mlekom, čilijem
nego su i svoja božanstva povezivali sa ovom biljkom.
Kamen metate se koristio za usitnjavanje semenki. Vrlo
su tvrde i gorkastog ukusa.

Montezuma II, poslednji actečki vladar je Kortezu
ponudio napitak od kakaoa i time bio zaslužan što
je Evropa saznala za ovaj napitak.

Gorak napitak zaslađivao se šećerom. Ana od Austrije,
ćerka kralja Filipa III, zaslužna je za širenje kakaoa u
Evropi. Udajom za Lupa XIII uvela je ovu poslasticu na
francuski dvor.

Zrna kakaovca se vade iz slatke pulpe posebnim postupkom,
suše, pa peku i melanžiraju. Smesa se dugo meša. Crna
čokolada mora da ima bar 70% kakaoa, mlečnoj se dodaje
mleko u prahu i šećer, bela se pravi od kakao butera, a rubi
(crvenkasta čokolada) je još tajne recepture.


Tajna pravljenja recepata se širila ka Belgiji i Engleskoj.
Belgijska čokolada se i danas smatra najvećim užitkom.
Austrijska škola je iznedrila prvi kolač od čokolade, najpoznatiji
čokoladni kolač svih vremena, Sacher tortu. Izmislio ga je 16-godišnji
šegrt Franz Sacher kada je društvu princa von Metternicha
zatrebala poslastica, a glavni kuvar se razboleo.

Na ovoj ploči od čokolade upisnao je nekoliko kompozicija.
Odslušate ih na gramofonu i pojedete- ploču!

Ako nema struje, na bicikl pogon melje se kakaovac!

Čuvena "Olga" obeležila je istoriju čokolade u Srbiji. Smislio je
Konstantin Šonda koji je 1902.godine otvorio prvu proizvodnju
čokolade, kakaoa i keksa u Beogradu.
U Zagrebu se od 1911. godine čokolada proizvodila u fabrici
Union (danas Josip Kraš) a od 1922. u Ljubljani (Gorenjka).

Prva industrijska čokolada pod imenom "Roda" proizvodila
se u Srbiji od 1924. u fabrici u Zemunu.

Od 1938. "Roda "proizvodi penasti dezert poznat kao
čoko-banana. Fabrika 1946.godine menja ime u "Nada Štark"
pa se spaja sa fabrikom keksa "Soko" i postaje "Soko Štark".

Cipelice su za jelo, da ne verujete!

Na kraju istorijske šetnje sami pravimo svoju čokoladu.
U kalup sipamo čokoladnu smesu, dodajemo joj priloge po
želji, ohladimo i kući nosimo jedinstvenu svoju prvu čokoladu.


Za ovaj put nam trebaju patikice? Uzmimo one od
čokolade pa dođimo ponovo

 


U čokoladnom svetu

Fotografija — Autor lastavica @ 15:21



Prošetajmo Beogradom od Studentskog trga do jednog
posebnog prelepog mesta



Preslatki svet se nalazi u ulici Tadeuša Košćuškog 18
prekoputa Kalemegdana, nivo ZOO vrta



Nisam ja sve odlomila, časna reč!

Na samom ulazu se zablesavite od fenomenalnih slatkiša

Ovaj hram Sv. Save napravljen je ručno od 3,5kg čokolade
i posve je jestiv.

Volite li fontane? Ova je od čokolade, pojedete je
i napijete se vode :)

Birajte poslastice po želji

Možda kuća od čokolade? Šta biste voleli?

Izbor poklona je veliki

Cipele od čokolade? Zašto da ne? Imam haljinu uz
koju se slažu :)

U čokoladu je obučeno sve moguće, od sušene jagode do
badema, đumbira, lešnika i raznih drugih đakonija.


Suvenira koliko želite... a svi slatki!

Sutra ćemo u nastavku proći istorijski put čokolade
(nastaviće se)

 



Od školjke do Madere

Fotografija — Autor lastavica @ 19:26



Nedavno sam vam pokazala Tašmajdan odozdo, podzemne
lagume i pećine ispod Tašmajdana.Tad smo naučili da je na
turskom taš= kamen i majdan= rudnik, jer su tu bili podzemni
kamenolomi još u rimsko doba. Ovo se mesto nalazi tačno
iznad druge dvorane.


Lep je dan, hajde da sve to vidimo odozgo, sva mesta
koja vam dosad nisam pokazala jer tuda retko šetam.
Počnimo od crkve Sv.Marka.


Patrijarhov spomenik lebdi, kao svetac

Vrbica je (Lazareva subota), pa su deca sa zvoncima
i venčićima svuda oko nas.

Koliko srca!

Iza Crkve Sv. Marka je ruska crkva u čijoj ogradi je zarobljena školjka
iz Panonskog mora.


Nastavljamo po Tašmajdanu

Pored spomenika Don Kihotu popićemo kafu na otvorenom
u "Poslednjoj šansi" i "pokvariti" je sladoledom.




Ovo je dan dečje radosti

Spomenik Desanki Maksimović je na lepom mestu.

Pored ograde restorana "Pogled" bacićemo pogled na stadion
Tašmajdan

Tu je i pisac Milorad Pavić

Arhitekta Nikolaj Krasnov

Pogled, cveće......


Ko će nas naći u odrazu hotela "Taš"?

Krug oko bulevara kralja Aleksandra počinjemo obilaskom
oko arhiva Srbije u Karnedžijevoj ulici

Zatim hotel Metropol Palace

Specijalno za NF ova lepa devojka

Pogled levo na Bulevar kralja Aleksandra

Pogled desno

Na kraju kruga ručak u bašti elitnog restorana Madera"



Tu smo se hedonirale uz jagnjeću pljeskavicu i tamjaniku


Kuća je častila bermetom Kovačević. Sve vrhunsko.

Još malo po parku i savršeni dan je završen.


 


Još malo smeha

Humor — Autor lastavica @ 17:55



Vikendom ste navikli na humor kod Lastavice





















 

 


Subota sa smeškom

Humor — Autor lastavica @ 06:17



Vikendom ste navikli na humor kod Lastavice

























Svetlosti pozornice

Umetnost — Autor lastavica @ 05:17



"Svetlosti pozornice", Madlenianum, prvo privatno
pozorište u Srbiji, meni prva predstava nakon više
od godinu dana.



Preduzete su sve antikoronske mere.
Publika ima maske, a distanca je obezbeđena
mestima obeleženim trakama, koja se ne koriste.

Reditelj je Robert Bošković. Na sceni se odigrava generalna
proba predstave u kojoj pevaju Branislava Podrumac i
Mima Gligorić


Nasmejao nas je sjajni Duet mačaka od Rosinija.

Sjajan je bio Dušan Svilar

i s njim Dimitrije Cincar Kostić

i svira sjajni kvartet Habanera.

Repertoar su pesme iz opera i opereta, mjuzikla i najpoznatiji šlageri.


Uživala sam i tek sada shvatila koliko mi pozorište
nedostaje...

 


Nema kolača do smuđa

Putopisi — Autor lastavica @ 05:26



Ima li boljeg kolača od smuđa? Nema.


A gde ćemo naći tu poslasticu? U hotelu "Dunav" na obali
Dunava u Sremskim Karlovcima

Vredi se pomučiti pa stići ovde.
Ima lepih ukrasa u eksterijeru, za odrasle i decu


Na mapi vidimo gde smo

Pitala sam gusara gde da sednem. Pogledaće, rekao je.

Možeš ovde, kaže. Neću, mnogo duva.

Sedi se na terasi, na otvorenom, po svim antikoronskim
propisima. Naravno da uz dobro jelo prija dobro društvo.

A smuđ govori deset jezika, jedanaesti zamuckuje.

Šta reći? Ponoviti!

 


«Prethodni   1 2 3 ... 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 ... 166 167 168  Sledeći»

Powered by blog.rs